Sve o našim podacima – Barbara Delać [poezija]


 Unutrašnjost II (1964), Ričard Hamilton


Sve o našim podacima

Nije li opsceno gledati boga kako širi veš?
Gdje je druga čarapa istorije?
Bubanj mašine proguta i više od toga.

Slovo srama. Riječ seks uvijek privuče pažnju, čak
i ako stoji kraj riječi šifonjer.

Kad pretražujemo sebe tražimo pomilovanje. Anksioznost
nam je naklonjena. Frojd je možda najzlostavljaniji argument.
Ništa nije bilo kao u božićnim filmovima. Marvelovi junaci
i dalje rade hrpu ilegalnih aktivnosti za dobrobit svih.

Zaprati me. Uradi sam. Novosti su kao podgrijan
jučerašnji ručak. Pažnja skače sa naslova i preskače uvod.
Ne znam kako sam pronašla poetiku odbijanja, recept
sa cimetom. Djeluje. Poezija.

Zvijezde kažu, danas od toga nema ništa.

Ipak instaliram. Prihvatam uslove.
Programirana za izdržati, imam svoje bagove.

Gledam gdje najpovoljnije ostaviti
nekoliko sati goli um
za zloupotrebu.


Gledaj svoja posla

Jesu li sjećanja proizvod kulture?
Ne izlazi mi iz glave. Melanija Tramp
dok je živjela u Jugoslaviji. Udovica
Jovanka Broz sa skupim komunističkim brošom.
Ukrasni rekviziti epohe. Tapkam u mraku.
Djetinjstvo sastavljam od tuđih priča. Tražim
da i ja nosim štafetu. Branka Kockicu pamtim
u kostimu kralja kako pijan tjera djecu od svoga stola.
Mama ne zna da mi objasni šta znači tranzicija.
Zamišljam nešto veliko i moćno. Kao voz.
Dok se vozim plašim se konduktera. Porez na poraz
stigne naknadno privatnim avionom. Promijene
školski program. Ja moram da zaboravim. Zašto
je u stanju da me uvuče u probleme. Zato i tačka.
Ne može. Neko mora biti heroj. Nađi izdajicu.
Neću da se igramo toga. Prvi put kad su najavili
pomračenje sunca, nijesam živa htjela da otvorim oči.
- 

Nemoj misliti da možeš otići

Nemoj misliti da možeš otići tek tako.
Nemoj misliti. Pregladni umjesto toga
radi nešto konkretnije nešto što te može držati
budnom bez slobodnih dana bez osiguranja radi
nešto korisnije, kiša prodire na prozore otvorenih
shvatanja, prije nego shvatiš mokra si i nemaš
gdje skloniti svoju melanholiju. Knjige opasno
djeluju kad slova počnu da bježe u neistražene
ulice podsvijesti i igraju se tajnog detektiva.
Među nagomilane neriješene slučajeve i neuspjele
pokušaje ima mjesta za konfrontaciju. Greška
postaje maestralna tek u rukama genija gubitnik
budi interesovanje. I večeras Tomas, Brisanje.
Čitalačka odgovornost. Radni staž. Mir
kompromitujuće konotacije. Lutanja. Domine
godina padnu kao srušene dok vičemo o boli.
Čuvar kuće, nema sumnje. Ugasi svjetlo i
stišaj umjetnost da može mirno da se spava.

 -
Mjesto boravka: Tuđe priče

Često mijenjam prebivalište. Lov na vještice traje
neprestano komšije misle da je njihov život radnja
za roman. Prvo poglavlje istorije bolesti od kojih se
ne umire. Idem dalje.

Začitam se i promašim stanicu. Na drugoj stranici
ne znam gdje sam stala. Glavna junakinja ne uliva
povjerenje. Zemljotres pokreću neusklađene emocije
do samog kraja ne znam zašto mi se dopada
izgnanstvo.

Ispovjedanje ne iskupljuje čitaoce, ali godi jezik natopljen
sredstvom za brisanje prozora. Ne piše mi se dobro.
Najbolje biografije su pune fikcije.

 -
Himna

druge dimenzije smo premjerili toliko puta i otkrili
uzalud smo učeni o silama, o nasilju se ne propituje
ja mogu pjevati o pticama, o masovno uginulim
vrapcima na platou ispred fakulteta, ali ova pjesma
ne trpi meta-k-foru, sve je tako doslovno
ubojito i konačno, grad je zatvorena konzerva
patriotizam konzervans, i ne, ne tiče se to nas
mi još gledamo bolji život i ne prepoznajemo se u
javnom prostoru umjetnost mora da poštuje zakone
lijepog ponašanja, da se dopada, po boji, orijentaciji,
da ne podbada i ne naginje radikalnoj gravitaciji
pitam se koliko je samo jabuka moralo pasti njutnu
na glavu, koliko je samo glava palo zbog lošeg
vladanja, prepjevavanja himni, koliko je opasno pisati
o tome ili o bilo čemu

o tome

niko od mojih prijatelja nije uhapšen
najglasniji su privođeni i ispitavani
više puta, do kasno u noć otpetljavali su
narativne tokove i upadali u zamke
pripovijedanja u prvom licu bili
proglašeni tehnološkim viškom ili
zaboravljeni kao nečiji šal u vagonu
koji vodi što dalje odavde
revoltirani vraćali su se i iznova upadali
u džepove grada među sitnim kovanicama i
kojom iskorištenom maramicom
iščitavali su brehta i vjerovali mu
kao što je on vjerovao da će sa
svjetskih pozornica odjeknuti
majka hrabrost i spriječiti rat
i sve je gorjelo od riječi promjena
ali vjetar nije bio na našoj strani
ni tada, ni onda kada su protestovali
dajući puls ulici koja je nakratko
oživjela i pogledala nas djecu koja
su jednom držala ključeve grada

o bilo čemu

gubim korak, svijet me prestiže u
grafičkom dizajnu, sve je na dodir
sajber napadima, robotizacija,
gestikulacija i minimalizacija
biram izgled svog avatara
prvi utisak je da nećemo dočekati
raj ili otpornu zelenu površinu
ne odričem se lako potrošačkih
ambicija, gajim nadu u reklamaciju
na drugom nivou nemam novca
za kvalitet, gubim živote preskačući
ratu za kredit, sakupljam poene
i likove, u tuđim pričama prepoznam se
okrenem stranu i vidim kraj je blizu
dotiču me slova na mekom papiru

 


Barbara Delać rođena je 1994. u Kotoru. Diplomirala je na studijama Moderne i savremene teorije umjetnosti. Nagrada na 32. Festivalu mladih pesnika u Zaječaru omogućila je štampanje njene prve knjige poezije Tomorrowland, za koju je dobila i Brankovu nagradu u Novom Sadu 2018. godine. Njena druga zbirka poezije Gdje smo ovo, pričaj mi objavljena je u izdanju OKF-a 2020. godine. Na rezidenciji Berlin-Stipendium, koju dodjeljuje Akademija umjetnosti u Berlinu, nastala je istoimena poema Gdje smo ovo pričaj mi, koja je u Berlinu imala i svoje premijerno, performativno predstavljanje, u saradnji sa kantautorkom Sarom Renar. Takođe je dobitnica i stipendije Reading Balkans za 2021. godinu.

Članica je književne grupe Forum mladih pisaca koja se okuplja u podgoričkom KIC-u Budo Tomović od 2015. godine. Objavljivala je poeziju i kratke priče u brojnim zbornicima, književnim časopisima i portalima. Uvrštena je u izbor za prevod na njemački jezik na konkursu Vrijeme (bez) utopije. Mreža mladih pisaca, projekta koji je podržan od DAAD-a. Poezija joj je prevođena na engleski, njemački, a u najavi su i prevodi na slovenački, francuski i grčki.

Leave a comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *