Rizom


OpÅ”te mesto – trebalo je sažeti jedan utorak kad je čitav maj proÅ”ao u kiÅ”i trebalo je istočiti taj gnoj svakodnevnog batrganja i neprolaznog bestežinskog stanja pronađen je članak u crnoj hronici jednog dnevnog lista na ćirilici: piscu dijagnostifikivana fobija od pisanja nema viÅ”e tih disbalansa sredine devetnaestog veka junak […]

OpÅ”te mesto – Stefan Basarić [poezija]



2
Rizom je konačno zadobio svoju Å”tampanu varijantu! Časopis koji je pred vama rezultat je dugogodiÅ”njeg rada grupe ljudi koji su smatrali da je važno da se otvori prostor na kome bi, bez posredovanja ma koje dosadaÅ”nje uredničke volje, bilo moguće podeliti ideje o književnosti, filozofiji i druÅ”tvu. Cela priča je […]

Prvi broj, konačno!



Smatrana jednom od najznačajnijih savremenih američkih pesnikinja, Luiz Glik se identifikovala sa mnoÅ”tvom retoričkih stilova, različitih od tradicionalne lirske poezije, po čemu je i danas ostala prepoznatljiva. Njene pojedinačne pesme najbolje je čitati u kontekstu konkretnih zbirki, budući da su izgovorene od strane različitih lirskih figura koje su u otvorenoj, […]

StvaralaÅ”tvo Luiz Glik – Danijel Moris [esej]



Tokom mog proÅ”logodiÅ”njeg [2019] boravka u Čikagu sreo sam se sa članovima Autonomnog sindikata stanara (Autonomous Tenants Union, ATU), organizacije iz Olbani parka, u Čikagu, koja se bori za prava stanara kroz direktnu akciju. Osnovana je sa idejom da je pravo na stanovanje osnovno ljudsko pravo. Razgovarao sam sa Džejkom […]

Upotreba kolektivne moći: pretpandemijski intervju sa članovima Autonomnog sindikata stanara ...



1. Talasi nasrću na kopno u Å”irokim nanosima vetrova. Tako nastaju nabori peska: u nepravilnoj stopi linije koja se nigde ne zavrÅ”ava. Ako dovoljno dugo sluÅ”aÅ” huk mora Å”to podučava sintaksu, poželećeÅ” da viÅ”e nikada ne progovoriÅ” ovim jezikom koji se ni u Å”ta ne uliva. – 2. Talasi u […]

Dekapodi mora – Branislav Živanović [poezija]



Razgovor sa SiniÅ”om Tucićem vodio Roland Orčik. Intervju je na mađarskom dostupan na književnom portalu “1749”. Ā  Roland Orčik: Pesnički koreni su ti u bivÅ”oj Jugoslaviji. U svojim delima često reflektujeÅ” na promenjeni prostor, na danaÅ”nje simulakrume država bivÅ”e republike. Kako vidiÅ” postjugoslovensku pesničku scenu u Srbiji i u prostoru? […]

Suočavam se sa nasiljem – razgovor sa SiniÅ”om Tucićem



1
Dimnjak u proÅ”losti, u daljini Iz autobusa, video sam znak pored puta slovima je pisalo, strelica je pokazivala. Pored puta stajala je napuÅ”tena fabrika zarasla u travu. Iza zaključane kapije sa one strane ograde nekada su maÅ”tana tela. Dimnjak se puÅ”io u proÅ”losti, u daljini. Sedeo sam u autobusu i […]

Dimnjak u proÅ”losti, u daljini – SiniÅ”a Tucić [poezija]


Od poznih 80-tih nadalje, romanopisci, umetnici, kritičari i istoričari umetnosti su predviđali smrt postmodernizma. Linda Hačeon je objavila, u drugom izdanju Politike postmodernizma (2002), “gotovo je”. Za savremeni period se – počevÅ”i od pada Berlinskog zida 1989. pa kroz devedesete i kasnije – često tvrdi da se odlikuje jedinstvenim intenzitetom […]

Postmodernizam je mrtav. Å ta je sledeće? – Alison Gibons [esej]


Razgovor sa Džulijanom Stalabrasom vodio Ričard MarÅ”al. DžS: Predajem na Kurtold institutu za umetnost. Predajem modernu i savremenu umetnost. Polje proučavanja mi je fotografija i dosta se bavim savremenom umetnoŔću kao i masovnom kulturom. RM: Može se reći da si kontroverzna figura. Ne sviđa ti se YBA (Young British Art). […]

Umetnik kao marksista: razgovor sa Džulijanom Stalabrasom



Neki već sada spominju odrednicu nakon Covid-19 virusa. ZaÅ”to da ne? Međutim, za većinu nas, naročito u delovima sveta gde su zdravstveni sistemi uniÅ”teni viÅ”egodiÅ”njim organizovanim zapuÅ”tanjem, najgore tek treba da dođe. U odsustvu dovoljnog broja bolničkih kreveta, respiratora, masovnog testiranja, maski, dezinfekcionih sredstava na bazi alkohola i ostalih reÅ”enja […]

AÅ”il Mbembe – Univerzalno pravo na disanje [esej]


Eurigrantkinja – predigra (Ovidijevih Metamorfoza, XI) Nedaleko od obale Lezbosa, u krugu u kom isplovljavaju noćni ribarski brodovi, postoji mehuriÅ”te. Mehuri se, bez stanke, propinju ka istoj tački na povrÅ”ini i tamo se, prosto, rasprÅ”e. To je za ribare iz Mitilene njihovo malo podvodno svetiliÅ”te. Po povratku sa noćnog ribarenja, […]

Eurigrantkinja – Aleksa Nikolić [proza]


Traklova poezija do sada nam je skrenula pažnju na varljive mehanizme reprezentacije koji su polazili od pesniÅ”tva, a ticali su se samog načina na koji oblikujemo zajednicu, ali stanoviÅ”te njegovog subjekta ne predstavlja se kao apsolutno, njegovi uvidi ne dolaze sa neke povlaŔćene pozicije koja ima nepogreÅ”ivi uvid u celinu; […]

Figura sestre u Traklovom pesniÅ”tvu – Stevan Bradić [esej]




Istorija je prepuna ljudi koji jednostavno nisu. Oni su rekli ā€œne, hvala,ā€ okrenuli se i pobegli u pustinju, živeli u buradima, spalili sopstvene kuće, ubili svoje silovatelje, odgurnuli večeru od sebe, meditirali prema svetlosti. Čak su i bebe sposobne odbiti, a takođe i starci. Životinje odbijaju: u zooloÅ”kim vrtovima dok […]

Ne – En Bojer


Neka blistava nevolja (Za Beti Å abaz) – Čak ni sutraÅ”nje jutro nas ne može spasiti – ——–Čak ni ovaj veličanstveni američki prostor, Zvezdan i beo poput palate ne može me spasiti – ——–Ili kuća u plamenu motori reže Žure da polivaju zavese vijore na prozorima ——–Poput kose crna žena je […]

Američki soneti – Terens Hejs [američka poezija]



U junu 2019. godine Balaž Mohači (1990) bio je gostujući umetnik u Novom Sadu, u sklopu rezidencijalnog programa književne razmene između Novog Sada i Pečuja, ustanovljenog pod okriljem Fondacije ā€˜ā€™Novi Sad 2012’’ i Evropske prestonice kulture. Balaž je pesnik, književni kritičar, prevodilac i urednik književnih časopisa Jelenkor i Versum, i […]

Ne želim da biram lake zadatke – intervju sa Balažem ...


Eksperiment sa pihtijama – Ovde započinje. Ovde je beskrajno. Uglavnomsirotinja. Pomalo paralelno sa tračnicama. Gnojivo, vlasniÅ”tvo, bes. Ovde je sveže.Lavirint. Upravo ovde započinje. Lak,kako je rečeno. Ili belance. Tikve, čikusi, razumevanjezrelosti. Å ta je sveže, Å”ta nije, pod jednakim neodgovornim pokroviteljstvom. Priča se da luksuz koračaponekad, u podne. UmekÅ”aj svetlost Å”to […]

Rapsodija – Aditi Maćado [američka poezija]


1
malo si srećniji od mene neki od mojih najsrećniji trenutaka u životu dese se kada sam na AOL instant mesindžeruako me večeras malo udari kamion to je u reduželim da prospem sok od narandže po svom licu ta noć sa zelenim nebompesme koje izgledaju čudno prolećni raspuststvari koje sam želeo […]

malo si srećniji od mene – Tao Lin [američka poezija]



2
Romansa srećnih radnika – Započećemo na početku sa Vudijem i njegovim ideoloÅ”kim poljupcem. Ne mogu da odložim Sibirali ne mogu ni da se viÅ”e hvatam za njega. Njegove usne bile su proleterska meditacijao maju, borba između patogena, jednostavno oni uobičajeni strahovi mladenaca, reformista ili revolucionara. SpaÅ”ena od davljenja, zajahala sam […]

Romansa srećnih radnika – En Bojer [američka poezija]



Litanija u kojoj su određene stvari precrtane – Svako jutro javor odlazi. ———————–Svako jutro joÅ” jedno poglavlje u kome se junak prebacuje ——-sa jedne noge na drugu. Svako jutro iste velike i male reči koje iskazuju naÅ”u želju, koje kažu ———————————–BićeÅ” uvek sam, a onda ćeÅ” umreti. Tako da sam […]

Litanija u kojoj su određene stvari precrtane – Ričard Siken ...



2
Kako pobediti kao devojka Ā  NajviÅ”e volim kobile,kako sve Å”to čine deluje lako,na primer: trčanje 40 milja na satje zabavno poput dremke, ili trave. Volim njihov ženstveni konjski hod,kada pobede. UÅ”i visoko, devojke, uÅ”i visoko!Ali viÅ”e od svega, budimo iskreni, volimÅ”to su dame. Kao da je ova velika opasna životinja […]

Ajkule u rekama – Ada Limon [američka poezija]


Pesma o prirodi Ā  Zvezde umiru kao, neprestano i daleko, kao, ono Å”to vidiÅ” samo je posmrtno zvonosvetlosti, zar ne? Svetlosne godine. Ali takođe blizu, kao okean zvezda na obali Pacifika. Njihove maleruke grebu i čvore i odguruju unutraÅ”njost se prosipa u okean. Masivne smrti. Kada pokuÅ”am da spavammislim na […]

Pesma o prirodi – Tomi Piko [američka poezija]


1
PotroÅ”nja vlade Vlada je potroÅ”ila PatriÅ”u na mene, “užasno rasipno”, lamentirala je, “kada smo moglitroÅ”iti na joÅ” jednog Niksona” vlada je potroÅ”ila svu svoju lepotuna visoki lagani skok sa saobraćajnog znaka za irvase – jedva da je ostalo lepote za bilo Å”ta drugo u Americi,i gledajući nakolo vlada je rekla,            […]

Hipno-domina priča, i priča, i priča – PatriÅ”a Lokvud [američka ...




1. Kritičari i istoričari umetnosti su često razmatrali evoluciju umetničkih dela nakon Drugog svetskog rata paralelno sa determiniÅ”ućim promenama u razvoju kapitalizma. Spektakl, ā€žkulturna industrijaā€œ, ili posledica po umetnost onoga Å”to bi marksisti nazvali stvarnom supsumacijom rada pod kapital, preklapaju se sa heuristikom upotrebljenom kako bi se razumeli estetski efekti […]

Umetnost i fetiŔ slobode: zapažanja o umetnosti i državi nakon ...


Odnos između umetnosti i vrednosti je Bermudski trougao savremene teorije umetnosti. Moje napomene predstavljaju nekoliko zapažanja o ovom odnosu, kako bi se raŔčistio prostor za debatu. Postoji nagon među mnogim kritičarima, istoričarima umetnosti, i njima bliskim autorima, da status umetničkog dela svedu na status robe. Drugim rečima, osnovni manevar određenih […]

O umetnosti i vrednosti: razjaÅ”njenje – Danijel Spolding





ČardaÅ” Ladik Katalin Srča si u modrilo vena zasuta kao sačma vjetrova u mrtvim geranijumima. U vrata zakračunjena, rezopodbočena. Svebolu si samotnosti pepelna Gernika. Neurasteničje. Plotun planktona pred sjenom kitoubice. Karner Kvarnera Å”to dahću na izgrijevu sunčanog zenita. Å amar snenim vodojažama. Tijelo raspeto kad biva hram, brdu nagog bluda. Riđovkica […]

Pluralia Tantrum – Radomir Mitrić [poezija/nesaglasnost]




Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā  Dalju konceptualizaciju[1] čulnosti i njene veze sa umetnoŔću i stvarnoŔću možemo pronaći kod nemačkog pesnika Fridriha od Hardenberga, poznatijeg pod pseudonimom Novalis. Ovaj pesnik i mislilac intenzivno je proučavao Kantovu i Fihteovu filozofiju i savremenici su ga videli kao čoveka ā€žkoji je mogao i koji je trebalo da postane […]

Novalis: poiesis aisthesisa / istoričnost čulnosti – Stevan Bradić




I Istorija, kada jeste ono Å”to bi trebalo da bude, predstavlja razvijanje filmova. Ona se ne iscrpljuje tačnim datumima i moralnim pejzažima koji se kroz nju odslikavaju, nego se predstavlja serijom estetskih slika, gde svaka, zatvorena u sebe, konstituÅ”e sliku jednog kretanja. Ranije diskontinuirana glediÅ”ta sada izviru jedna iz drugih, […]

O tački glediÅ”ta u umetnostima – Hose Ortega i Gaset


  Perverzija Ljubitelji čovečanstva lažu sebe i druge. Od Å”ume ne vide drvo. Kritičari poezije čine drugačiju greÅ”ku: Od poetike ne vide pesmu. Ljubav počiva na detalju. Usmerava se na pojedinačno. Začikava nas da se osvrnemo. Razotkriva nas. Između ljubavi i razumevanja Nema znaka jednakosti. Čitati pesmu naglas je poput […]

Ogledalo (poezija) – Bojan Samson





Džudit Batler je bez sumnje ostavila značajan trag u studijama roda. Njen kritički rad u domenu feminističke teorije i psihoanalize, kao i tumačenje radova Deride i Fukoa, uspostavio je kao intelektualnu referentnu tačku na globalnom nivou. Rođena je u Klivlendu, a već duže vreme predaje književnost na Univerzitetu Kalifornija u […]

Misliti u savezniÅ”tvu – razgovor sa Džudit Batler


Bojan Krivokapić živi u Novom Sadu, ali njegovo uzbuđenje povodom putovanja učinilo je da piÅ”e gde god se nađe. Na sličan način, roman ā€žProleće se na put spremaā€œ (Red box, Beograd, 2017) nastajao je na mnogim mestima, dok su i unutar njega nastajala mnoga mesta. Glavni junak romana je Gregor, […]

Ka pučini, mimo struje – Intervju sa Bojanom Krivokapićem








Alen Badju je nedavno oglasio da će prestati da drži svoj seminar. Takođe je najavio da će uskoro objaviti Imanenciju istina, zavrÅ”avajući trilogiju koja obuhvata Biće i događaj i Logiku svetova. Ovaj energični osamdesetogodiÅ”njak ne prestaje da piÅ”e: nedavno je objavio Je vous sais si nombreux…, Tradition allemande dans la […]

Moramo ponovo izmisliti politiku: razgovor Alena Badjua i Lorena Žofrana


U tokovima tržiÅ”ta Spektakl je stupanj na kojem roba uspeva da kolonizuje čitav druÅ”tveni život […] Od kada je postala roba, kultura teži da postane vodeća roba druÅ”tva spektakla. Gi Debor Ā  Kada je obrazlagao da se umetnost pripovedanja bliži svom kraju, nemački mislilac Valter Benjamin je istakao da je […]

Knjižarenje: Mesto književnosti (II) – Branislav Živanović



Prikaz: Petar Matović Iz srećne republike, Kulturni centar Novog Sada 2017.   Simulakrum i mesto poezije  ÄŒitajući novu zbirku pesama Petra Matovića Iz srećne republike imao sam prilike da vidim jedan jedinstven poetički senzibilitet. Pored toga Å”to ona proizilazi iz prethodnih Matovićevih zbirki, neodoljivo podseća na Bodrijarovu Ameriku. Poezija se […]

Virtuelni protok i tiÅ”ina maÅ”ina – Nikola Oravec


Kapitalistička proizvodnja neprijateljski je raspoložena prema određenim aspektima intelektualne proizvodnje, kao Å”to su umetnost i poezija. Karl Marks   U sistemu robe Često smo u prilici da čujemo kako je naÅ” svet beskrajni i mnogoliki svet robe. Svakog dana suočavamo se sa žurbom uslovljenom protokom kapitala i željom da se […]

Knjižarenje: Mesto književnosti (I) – Branislav Živanović


Poznajemo li moralni učinak hrane? Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā  Postoji li neka filozofija ishrane? Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā  Ā Niče, Vesela nauka Ā Å ta je to genealogija?  Često smo u prilikama da se bavimo poreklom. Poreklo organizama i vrsta, poreklo druÅ”tva i institucija. Na koju god stranu da odemo anticipiramo jedan izvor iz kojeg se razvijaju potonje generacije, […]

Gastrozofija: Genealogija delikatesa – Nikola Oravec




  Izabella Goldstein je spinto-sopran pevačica i iskusna horska dirigentkinja. Trenutno sa porodicom živi u Mančesteru, gde zavrÅ”ava doktorat o pesmama jevrejskog podzemlja u VarÅ”avi pre drugog svetskog rata. U Novi Sad je prvi put doÅ”la pre nekoliko godina, dok je njen suprug Piotr ovde radio istraživanje vezano za druÅ”tvena […]

Drugačije jevrejske pesme: intervju sa pevačicom Izabellom Goldstein




Od 11. do 13. maja 2017. godine u Somboru održao se drugi Somborski književni festival, podržan od strane gradske biblioteke ā€žKarlo Bijelickiā€œ i SkupÅ”tine opÅ”tine Sombor. Namera organizatora Festivala je promovisanje savremene srpske književnosti i afirmacija mlađeg književnog stvaralaÅ”tva, pokrenuta idejom o Konkursu za drugu knjigu autora do 35 godina, […]

ZavrŔen je 2. Somborski književni festival


Definicije ā€žÅ ta je avangarda?ā€œ ovo pitanje prevashodno razumem kao provokaciju. Sama provokacija ne mora biti loÅ”a strategija jer ona ponekad može da proizvede neočekivanu jasnoću, ukoliko primora sagovornika da pokaže svoje karte. Ovo se, međutim, retko deÅ”ava, za Å”ta postoje dobri razlozi. Lakan se otvoreno protivio govoru ā€œle vrai du […]

Avangarda i neoavangarda: pokuÅ”aj odgovora na određene kritike povodom “Teorije ...


1
SiniÅ”a Tucić: Pobacani pasvordi / Abandoned Passwords [prevod sa srpskog na engleski, Nina Živančević], Zavod za kulturu Vojvodine, Novi Sad, 2015 Pobacani pasvordi / Abandoned Passwords predstavljaju bilingvalno, srpsko-englesko, izdanje izbora iz pesničkog stvaralaÅ”tva SiniÅ”e Tucića (1978). Za potrebe ovog izdanja, prevod pesama sa srpskog na engleski jezik uradila je […]

POETA ANTE PORTAS – prikaz knjige “Pobacani pasvordi” SiniÅ”e Tucića



U utorak 30. maja, u 20h, u kafe galeriji Izba održaće se nova u nizu Nesaglasnosti.Učestvovaće pesnici SiniÅ”a Tucić i Marjan Čakarević, dok će moderator biti Stevan bradić. SiniÅ”a Tucić rođen je 1978. godine u Novom Sadu. Pesnik, esejista i multimedijalni umetnik. Objavio je tri zbirke poezije: Betonska koma (1996), […]

Najava: Nesaglasnost 15



Kad govorimo o čitanju, istovremeno govorimo o jednoj neodvojivoj dimenziji koju ono povlači sa sobom, ali se često zanemaruje – dimenziji vremena. Kada književnosti uvek je pitanje kada pisanja i kada čitanja. Čitanje, kao i svaka druga ljudska delatnost, stvar je prioriteta. Neretko naÅ”a reÅ”enost da čitamo stoji u koliziji […]

Knjižarenje: O čemu govorimo kad govorimo o čitanju – Branislav ...







(posvećeno leskovačkim borcima) U fabričkim zidinama mladost vam je saranjena A metalnim čudoviÅ”tem vaÅ”a snaga iscrpljena. Od napora i bolova, od gladi ste malaksali. Nebrojane, teÅ”ke žrtve kapitalu vi ste dali. Å ta je sreća, ljubav, nada, Å”ta mladosti rosno cveće, I veseli cvrkut ptica, Å”ta lepota i proleće. Braćo, sestre […]

Lanci su pali … Roblje se budi – Ljubica IvoÅ”ević ...





Gastrozofija – do sada slabo definisana i retko proučavana disciplina filozofije. Potiče od grčkih reči gaster i sofia – ili mudrost stomaka, ukusa, mudrost ili misao o konzumiranja hrane. Vrlo malo se o njoj govori, iako mnogi grčki lekari, filozofi, srednjovekovni mislioci, humanisti stari i novi govore o odnosu ishrane […]

Å ta je to gastrozofija – Nikola Oravec


  Rizom: Na otvaranju 54. Goranovog proljeća je bilo reči i o platformi Versopolis, koja podrazumeva niz izdanja pesničkih knjiga. Da li možeÅ” da nam pojasniÅ” kako ova platforma funkcioniÅ”e, kako se odigrava saradnja u njenim okvirima i kakva je vaÅ”a uloga u Versopolisu? Marko Pogačar: Versopolis je evropska platforma […]

Razgovor sa Markom Pogačarem (II): Versopolis,forma, sadržina, kritika




ā€žZatava kreće u gnusan predeo, i naÅ” žargon guÅ”i doboÅ”e. U srediÅ”tima mi ćemo hraniti najbezočniju prostituciju. Istrebićemo logične pobune. U zemlje zabiberene i raskvaÅ”ene! – u službi najčudoviÅ”nijeg industrijskog i vojnog iskoriŔćavanja. Do viđenja ovde, bilo gde. Regruti dobre volje, mi ćemo imati zversku filozofiju; za nauku neznalice, za […]

Demokratija – Artur Rembo [protesti/poezija]










Tebi, izviždanoj, praćenoj kikotom topova, tebi, koju rani bajoneta ogovaranje zlo, ushićeno uznosim nad lebdećim psovkama ode svečano ā€žO!ā€œ O, zverinja! O, detinjska! O, petparačka! O, velika! Kakva ti imena joÅ” nisu doneli? I koji ćeÅ” joÅ” lik uzeti, dvolika? Oblik građevine skladne il’ ruÅ”evina gomile? MaÅ”inovođi, Å to je obasut […]

Oda revoluciji – Vladimir Majakovski [protesti/poeziija]








  Za francuskog filozofa Žaka Ransijera, francuski predsednički izbori nisu iznenađenje. On smatra da francuski sistem koji svu moć predaje profesionalnim političarima sam prizvodi kandidate koji neprestano tvrde da sa njima ā€žsve počinje ispočetkaā€œ. Erik EÅ”iman je razgovarao sa njim 15. marta 2017. za časopis L’Obs. Od odluke Fransoa Olanda […]

Predstavnički sistem protiv demokratije: Žak Ransijer o francuskim predsedničkim izborima



Trudom kojim je skovao stihove on vlada scenom; Ali kada su prazni, ne poÅ”tedite gaĀ  muke: Kunite ga joÅ” viÅ”e; ne sažaljevajte ga Zbog tuposti zrelih promiÅ”ljanja. Vilijam Kongrejv, Prolog Svetskom putu[1]     Tvrdnja o autorovoj ā€œnameriā€ prema stanoviÅ”tu kritičara dovedena je u pitanje u novijim debatama, pre svega […]

Intencionalna pogreÅ”ka – V. K. Vimzat i M. C. ...



Retki su romani poput Robinsona Krusoa – ili da iskoristim njegov originalni naslov iz 1719. godine, Život i neobično iznenađujuće avanture Robinsona Krusoa – koji imaju tako čvrste razloge da zadobiju status klasika. U Britanskom bibiliotečkom katalogu on broji preko 700 izdanja (Å”to je samo mali deo njihovog ukupnog broja), […]

Robinson Kruso između religije i politike – Tomas Kejmer