Rizom


Reka Kolorado je najugroženija reka u Sjedinjenim Državamaā€”takođe, deo je moga tela. Ja nosim reku. To sam ja: ā€˜Aha Makav. Ovo nije metafora. Kad Mojave kaže, Inyech ā€˜Aha Makavch ithuum, mi kažemo kako se zovemo. Pričamo priču o svom postojanju. Reka teče posred moga tela. Do sada sam u svakoj […]

Natalie Diaz – Prva voda je telo [poezija]


Uvodna reč prevodioca Ā  Ovde se radi o jednom preglednom, informativnom tekstu, koji predstavlja sažeto i hronoloÅ”ko mapiranje internacionalizama i kosmopolitizama. Čini mi se bitnim jer se te ideje danas neretko uzimaju povrÅ”no, čime slabe kao protiv-argumenti rasizmu, nacionalizmu, ali i Å”ire gledano ā€“ kapitalističkom tipu globalizacije koji živimo. Često […]

Internacionalizam i kosmopolitizam, jedna paralaksa – Etjen Balibar [esej]


Načelo odbijanja. Napustiti nametnute debate, odbiti da se određeni ideolozi predstavljaju kao sagovornici, određene teme kao podložne raspravi, određeni problemi kao relevantni. Te teme čine sučeljavanje ideja nemogućim, preduslov za debatu je da se one napuste. Mitu o javnom prostoru kao ujednačenom mestu oslobađanja, treba suprotstaviti ideju da ima problematika koje su međusobno nekompatibilne.

Manifest za intelektualnu i političku kontraofanzivu – Žofroa Laganeri i ...



Iz Prvog ciklusa – Elba, Italija Ā – klečim pred istrunulim maÅ”inama s rudarima u mislima na mineralnoj plaži okamenjenih kapi njihovog znoja – na ovom mestu spuÅ”tam olovku da ne bih umrla od sećanja, vozim se na crnu plažu. na toj rudarskoj plaži nema hlada. ona je najnapornije mesto u […]

Jelena Anđelovska – Kuća se nije mrdnula [poezija]



Bili Ramzel je rođen u Korku 1977. godine. Obrazovao se u Å”koli ā€žSeverni Manastirā€œ i Univerzitetskom koledžu u Korku. Objavio je dve zbirke pesama kod izdavača Dedalus pres, Komplikovana zadovoljstva (2007), i San arhitekte o zimi (2013), koja je bila u užem izboru za nagradu za poeziju Irskog Tajmsa, a […]

ā€žPisanje iz druge perspektiveā€œ ā€“ intervju sa Bilijem Ramzelom



JEZIK Ā  Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā  Ā Ā Ā Jezik možeÅ” pobjediti jedino ako mu dobro služiÅ”. Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā  Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā (Igor Zidić) Ā  NaÅ”ao se u svakome od nas. Bilo nam prosto Å”to je tu, činilo se, taj obični komad miÅ”ića. A bez njega ni riječ ne složismo. Ā  Unio je fingirani hibrid u dimenziju. Znao biti jednak, […]

Jezik – Omer Ć. Ibrahimagić [poezija]


Billy Ramsell was born in Cork in 1977 and educated at the North Monastery and UCC. He has published two collections with Dedalus Press,Ā Complicated PleasuresĀ in 2007 andĀ The Architectā€™s Dream of WinterĀ in 2013, which was shortlisted for the Irish Times Poetry Now Award and was recently published in Italian translation. He […]

“Just the Right Amount of Detail” – Interview with Billy ...


Novembarski ciklus ovogodiÅ”njeg festivala Književna maÅ”ina zatvoren je promocijom zbirke pesama Indeks 21: panorama novije novosadske poezije, 27. novembra u kafiću RebelRelic. Ovu publikaciju je prethodne godine izdalo Prelom izdavaÅ”tvo. U karakterističnoj atmosferi kojom ovaj kafić odiÅ”e, o publikaciji su govorili priređivač Branislav Živanović, Marko Jovanović koji je govorio ispred […]

Lična karta novosadske književne scene: promocija “Indeksa 21” [književna.maÅ”ina]



Unutar okvira novembarske ā€œKnjiževne maÅ”ineā€ su se, tokom cele nedelje, nazirali obrisi slem poezije, da bi nam se ona u svom punom sjaju pokazala tokom subote 26. novembra kada je publika imala jedinstvenu priliku da prisustvuje ā€œPesničkom slem takmičenju Srbije 2022ā€, održanom u ā€œRadio Cafeuā€œ. Veoma veliki odziv publike, dupke […]

Neodoljiva atmosfera: Slem Srbije 2022.Ā [književna.maÅ”ina]


U drugom segmenu Nesaglasnost, održanom u knjižari Bulevar books, u sredu 23. novembra, sa početkom u 20h, učestvovali su italijanska pesnikinja Mariađorđia Ulbar i irski pesnik Bili Ramzel, dok je razgovor  moderirao Stevan Bradić, jedan od organizatora festivala, uz konsekutivni prevod Milana ĐuriÅ”ića. Mariađorđia Ulbar je profesorka, književnica, i prevoditeljka. […]

Poezija na margini: Bili Ramzel i Mariađorđia Ulbar [književna.maÅ”ina]


U drugom ovogodiÅ”njem ciklusu festivala Književna maÅ”ina, koji je održan u periodu između 21. i 27. novembra, jedan od prepoznatljivih događaja je i Nesaglasnost, koji podrazumeva razgovor između dva autora/autorke uz prisustvo moderatora. Od 18h, u Bulevar Books-u, razgovarali su austrijska slem pesnikinja Katarina Venti i slem pesnik Elias HirÅ”l, […]

Groznica slema: Elias HirŔl i Katarina Venti [književna.maŔina]



Prvi pesnički događaj novembarskog ciklusa Književne maÅ”ine održan je 22. novembra, u prostorijama knjižare Zenit books. Reč je o Zajedničkom čitanju, na kom je mnogobrojna novosadska publika imala prilike da se upozna sa pesnikinjama i pesnicima novije generacije iz zemlje i inostranstva, koji su čitali stihove iz svog opusa. Program […]

O čemu govori savremena poezija? – Zajedničko čitanje [književna.maÅ”ina]


Naučni skup Posle neoavangarde: srpska poezija u 21. veku održan je 21. novembra 2022. godine u zgradi Rektorata Univerziteta u Novom Sadu i predstavlja prvi događaj u okviru novembarskog ciklusa festivala ā€žKnjiževna maÅ”inaā€œ. Skup je organizovan u saradnji Udruženja “Mračna komora” iz Novog Sada i Instituta za književnost i umetnost […]

Å ta znamo o sebi samima? – naučni skup “Posle neoavangarde: ...


Tvoj svet pored mog sveta – Ukrala si zvezdano svetlo, naredila očima da svetlucaju, ali nema sjaja u daljini, već direktno ispred mene u daljinu. Plavo-slepe zvezde, Å”arenije od osmeha tvog, kad si izjavila, da si rođena za to, da te je sam Bog stvorio za to da stvaraÅ” mir […]

Katarina Venti – Tvoj svet pored mog sveta [književna.maÅ”ina]



TražiÅ” od mene neÅ”to lepo Ā  Ā Ā  Ali kako Ā Ā  sad kad su svi meridijani usporili a vremenske zone među nama ostare čitav vek svakog sata, Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā  sad kad su istopili statuu Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā  čuvenog fizičara sa trga, Ā Ā  sad kada su fuksije ostavljene da plamte u gomilama sa kupinama i […]

Bili Ramzel – TražiÅ” od mene neÅ”to lepo [književna.maÅ”ina]


Razglednice za poremećaj raspoloženja Ā  Dan Ā  StepeniÅ”te od lisća severac udari po plaži poput platna nestaje prostirka, Å”uÅ”ti kroz granje i rađa se visoki cvet tvrde agave: ne baviti se ničim nego se samo putpuno otvoriti. Ā  Ā  Dan Ā  U potpunosti otvoriti prolaz, prečnik bez viÅ”ka, prolaz koji […]

Mariađorđia Ulbar – Razglednice za poremećaj raspoloženja [književna.maÅ”ina]


Å ta oni žele (Tekst se bazira isključivo na ocenama sa jednom zvezdicom literarnih klasičnih dela na Amazonu.) Ā  Oni žele da knjiga bude dostavljena u roku od dva do tri dana. Oni žele da knjiga bude dostavljena joÅ” istog dana. Oni žele da knjiga bude dostavljena. Oni žele da knjiga […]

Elias HirÅ”l – Å ta oni žele [književna.maÅ”ina]



Naučni skup POSLE NEOAVANGARDE: SRPSKA POEZIJA U 21. VEKU Ā  Ā  21. novembar 2022. Rektorat Univerziteta u Novom Sadu – PROGRAM Pozdravna reč – Stevan Bradić, Filozofski fakultet Novi Sad, urednik skupa Žarka Svirčev, Institut za književnost i umetnost Beograd, urednica skupa – Prva sesija 10.30 ā€“ 11.30 Vladimir Gvozden, […]

Program skupa “Posle neoavangarde: srpska poezija u 21. veku” [književna.maÅ”ina]


Odbojka devojke koje su jednom u meni naiÅ”le na stubove igraju odbojku sa mesecom tu je i ona, moja žena iz budućeg univerzuma ruga mi se konjskim repom najzad se predajem piÅ”taljka u kroÅ”njama označava kraj meča razgrnuo sam stubove kao zavesu po prvi put u nadi da će svetlost […]

Lazar Prendović – Odbojka [književna.maÅ”ina]


Deca Napustila sam svoju jedinu jesendeca su me primila u svoje godiÅ”nje dobastvaraju ga igrom, lepÅ”e je samoniklood proleća. Stojim sa strane, jer su na trenutketa deca tužnija od mene,znam u čemu se sastoji samoobmanazato puÅ”tam da teku njihove mislikroz moje reke, reči, korita, sudove. Izvinjavaju se, ja želim da […]

Anđela Pendić – Deca [književna.maÅ”ina]



PROBUDI ME U JUGOSLAVIJI probudi me u Jugoslaviji sĢŒezdesetih u borosanama i plavom radnicĢŒkom mantilu u samoupravljanju i ostvarenim pravima radnika studentskim demonstracijama ’68. hocĢu da sam mlada tad neka to bude juli vracĢamo se u dva radnicĢŒkim autobusom iz fabrika na zajednicĢŒki porodicĢŒni rucĢŒak u metalcĢŒevim sĢŒerpama stan smo […]

Svetlana Savić – Probudi me u Jugoslaviji [književna.maÅ”ina]


Američki san Moji prijatelji rade u Americi Spavaju kad ja otvorim oči Nesto iza ponoći potvrđujemo Da i dalje postojimo U telefonu onog drugog Moja kosa miriÅ”e na zaprÅ”ku Kuvala sam da ugrejem kuću Da sam veÅ”tica iz bajke Sama bih se bacila u kotao Moji džemperi su najdublji zagrljaji […]

Natalija Jovanović – Američki san [književna.maÅ”ina]


MRTVA PRIRODA SA KAFOM – Podigao sam se u monohromatsko jutro, crveni isprani krovovi remete paletu i nadiru kroz kroÅ”nje u prozore: mrtva priroda sa kafom. Tamo ugalj ne okleva u formacijama dimnjaka, izvija se poput kratkih, suviÅ”e eliptičnih rečenica Boga. Nedostaje miris, onaj dugotrajni iz veÅ”a na terasi. Tastatura […]

Petar Matović – Mrtva priroda sa kafom [književna.maÅ”ina]



Na krilima ždrala-mačke (U pokuÅ”aju gubljenja krvavo stečene nevinosti, od nečega se moralo početi) Jahati. Obasjana dnevnom svetloŔću, na krilima ždrala. Nastasja, zar ne znaÅ” da netko i dalje misli na tebe? Sklupčana u kandžama usamljenosti, olako bih prodala besmrtnost za namigivanje zadovoljstva. Jahati. Zagledana u mesec, trljati se o […]

Bojan Samson – Na krilima ždrala-mačke [knjževna.maÅ”ina]


Ben Clark is a poet from Ibiza, Spain. He studied English Philology at the University of Salamanca, where he is currently teaching poetry in Virtual Masterā€™s Degree in Creative Writing. He has published several poetry collections in Spanish: Los hijos de los hijos de la iraĀ  (2006), Cabotaje (2008), Basura […]

ā€œWonderful thing about poems is that they donā€™t need to ...


Cornelia HĆ¼lmbauer is an author from Vienna, Austria. In her work, she deals with poetry, short prose and audio pieces. She studied art history and English in Vienna and Malta, and besides that, language art at the University for applied arts. Her poetry debut MAU OEH D was published in […]

Literature can be political without being outright activist ā€“ Interview ...



Ben Klark je pesnik sa Ibice, Å panija. ZavrÅ”io je engleski jezik na Univerzitetu u Salamanci, gde trenutno predaje poeziju na onlajn master programu kreativnog pisanja. Objavio je nekoliko zbirki poezije na Å”panskom jeziku: Los hijos de los hijos de la iraĀ  (2006), Cabotaje (2008), Basura (2011), La Fiera (2014), Los […]

“Divna stvar u vezi sa pesmama je Å”to one ne ...


Kornelija Hilmbauer je autorka iz Beča, Austrije. Bavi se poezijom, kratkom prozom i audio komadima. Studirala je istoriju umetnosti i engleski jezik u Beču i na Malti i uz to, jezičku umetnost na Univerzitetu primenjenih umetnosti u Beču. Svoju debitantsku kolekciju MAU OEH D objavila je 2018. godine u izdanju […]

Književnost može biti politična i ako nije direktno aktivistička – ...


U petak 23.9. održan je poslednji deo programa septembarske Književne maÅ”ine pod nazivom Oko knjige, u kome su učestvovali urednici četiri izdavačke kuće, tri privatne i jedne državne. U Bulevar books-u su o izdavaÅ”tvu govorili Josip Ivanović (Edicije Božinović, Hrvatska), Srđan Gagić (RaÅ”tan izdavaÅ”tvo), Alen BeÅ”ić (Kulturni centar Novog Sada) […]

Održivost izdavačkih kuća: Oko knjige [književna.maÅ”ina]



Poetska žurka pod nazivom ,,Haos poezijaā€œ održana je u četvrtak, 22. oktobra 2022. u sklopu festivala ā€žKnjiževna maÅ”inaā€œ koji se po treći put održava u Novom Sadu. Koncepcija događaja se svodila na čitanje autorske poezije uz pratnju improvizovane elektronske muzike, koju je izvodio Lakmus Red. Uglavnom su čitali već objavljivani […]

U zajedničkom prostoru: Haos poezija [književna.maŔina]


Pretposlednji dan septembarskog ciklusa ā€œKnjiževne maÅ”ineā€ obeležila su dva događaja, održana u prostorijama ā€œÅ ok zadrugeā€. Na prvom od njih, predstavljena je bilingvalna publikacija ā€œLinije bekstva: antologija poetske i vizuelne kulture u Novom Saduā€, koja objedinjuje radove 16 pesnika/kinja i vizuelnih umetnika/ca sa teritorije Novog Sada, u izdanju udruženja ā€œMračna komoraā€, […]

Linije bekstva: razgovor i izložba [književna.maŔina]


U utorak 20. septembra 2022. iz nekadaÅ”nje fabrike za proizvodnju svile, a sada Kulturne stanice, simbolično nazvane Svilara, ponovo se čuo rad maÅ”ine, ali ovaj put Književne maÅ”ine. Protutnjali su, dupke punom salom, i za sobom ostavili trag Najnoviji glasovi. Ovo književno veče je otpočelo upravo tim glasovima, te su […]

Najnoviji glasovi: Poezija (joŔ uvek) može da donese tektonske promene ...



Drugi program Nesaglasnosti, održan 19. septembra, u 20h u Bulevar Books-u, nastavlja razgovor o poeziji, ovoga puta, sa autorima koji dolaze iz inostranstva, iz različitih država. Predstavljeno je dvoje stranih pesnika, Ben Klark iz Å panije i Kornelija Hilmbauer iz Austrije, sa kojima se publika mogla susresti prethodnih dana, a čije […]

Daleke blizine: Ben Klark i Kornelija Hilmbauer [književna maŔina]


Nesaglasnost je drugi u nizu događaja održanih u sklopu festivala Književna maÅ”ina, koji se odvija u periodu između 18. i 23. septembra. Ujedno je i najtrajniji program koji udruženje Mračna komora održava, a obuhvata razgovor između dva autora/autorke uz posredstvo moderatora. Učesnici festivala bili su Sonja Veselinović iz Novog Sada […]

Sudar svetova: Sonja Veselinović i UroÅ” Kotlajić [književna.maÅ”ina]


U Novom Sadu, u nedjelju 18. septembra, na Spensu, otvoren je festival Književna maÅ”ina Festival Književna maÅ”ina, zvanično je otvoren u nedjelju, 18. septembra u Teatronu SPENS-a, pred brojnom publikom. Iako je dan ranije, učeŔćem pjesnika i jednog od organizatora MaÅ”ine, Stevana Bradića, u Noći književnosti, festival najavljen, on je […]

Festival je otvoren: “Živela poezija koja se shvata ozbiljno!” [književna.maÅ”ina]



Ognjen Aksentijević Ā  u gerili Ā  možda ću biti Å”uma, sanjam i za brdima me budi tutnjava aviona pred mojim očima besne gusenice prevrću utrobu sve zemlje dok one iz zasede trče s puÅ”kama drugovi sa mnom, nežni plaču u žbunju Ā  danima, u tajnosti povraćam nagomilano iskustvo predaka koje […]

Ognjen Aksentijević – U gerili [književna.maÅ”ina]


Nenad Ignjatović Ā  MALI ČOVEK Ā  GoruÅ”o, osvetnice, leprÅ”ice, droljo! Nespremnosti, plodnosti, umruÅ”o! Čovekoljubac odgriznu nokte halapljive. Rogobat dostojanstva lumpuje čergarstvom. Ā  U obredne zore žrtve su razvlačene na uličnoj pozornici željnoj publike. Å ibali su starlete i konjuÅ”arke ostrugama, trnjem čupali krvave nežnosti, kupala je crne ježeve, nesnalažljive, u crveno, […]

Nenad Ignjatović – Mali čovek [književna.maÅ”ina]


Nemanja Ćurčić Ā  teofant valjanje kamenja je smisao postojanjapune nam čeljusti repova prethodnih nasponavljanje je majka vasionesamo je trebalo to zaboraviti do početka izmiÅ”ljati toplu vodu znači zaljubiti se u prasakraÅ”ireni u tačku skupili smo se u vremepoljubili smo ā€ždostaā€œ i ā€žnemojte viÅ”e molim vasā€œtaj nas je prizor toliko puta […]

Nemanja Ćurčić – Monolit [književna.maÅ”ina]



MiloÅ” Markov Ā  Ā  Tetris Ā  Smrt voljenih ili tetris igra je istaspuÅ”taÅ” neÅ”to da bi ti nestalo A ti nastavljaÅ” i spuÅ”taÅ” i nastavljaÅ” i spuÅ”taÅ”I plave greÅ”ke rastu kao stakleni neboderiĀ Sve dok ti se svet ne popne na glavuSve dok ti grumen zemljene izraste iz okaSve dok te […]

MiloÅ” Markov – Sve Å”to ne bude sačuvano biće izgubljeno ...


Jelena Marinkov Ā  igraliÅ”te Ā  na tvom balkonu sve je tako prosto nebo pada na tabane blokovi ti maÅ”u odmahujeÅ” im pospano ispod stolice koja sedi na tebi zvezde prazne raspukle piksle na pločnik umesto nas od izmrvljenog pepela čak i betonske biljke procvetaju Korom razbuktalih citrusa gađaÅ” besane sijalice […]

Jelena Marinkov – IgraliÅ”te [književna.maÅ”ina]


Dalibor Tomasović POLUOSTRVO Ovde se, po ulicama i stanovima, danju i noću, tuguje. Fermentira. Grabi srce kao meduza i živi. Boguje se. IzoÅ”trava grublje, pazi da se ne rodi paganski spiritualizam, nova jesen, i smrt kao kvasac. IzdiÅ”emo. Ovde nas pričaju istoriji, i slobodi proÅ”log, hodamo po rečima, hiperventiliramo ovce, […]

Dalibor Tomasović – Poluostrvo [književna.maÅ”ina]



Anastasija Bijelić venera u blizancima ne volim etikete. makazama za nokte isečem sve one sa majica i džempera koža mi je osetljiva i kosa vezana one me grebu po vratu a ne volim da crvenim tamo gde svi mogu da vide ne znam na koliko stepeni da operem neÅ”to bez […]

Anastasija Bijelić – Venera u blizancima [književna.maÅ”ina]



Katarina Pantović Ā  CVETANJE Ā  Ā  Odjednom, novi Å”pil karata. OtvaraÅ” ih. Ā  Reagujem na magnetno polje, slaba sam. Ā  NaÅ”e dve vremenske zone u bratsko-sestrinskom su incestu. Ā  Moja nasmejanost je čista gluma. Iznutra sam slepa poput pupka. Ā  Mesecima ležiÅ” u miÅ”joj rupi, čekaÅ” da se obrazuje humka. […]

Katarina Pantović – Cvetanje [književna.maÅ”ina]



Maja Stojanac Ā  PUTOVANJA 1.Sintijazaželela sam se običnih stvarineumorno slažem narandže u gajbice pokuÅ”avajući da napravimred u glaviučim se strpljenju na teži način simbolikom trojke Å”tapovaza mene najteže arkane u tarot Å”piluplaÅ”i me osećaj da ću stalno neÅ”to da čekamzarobljena geografijom ovog mestadok vreme prolazi 2.Å”ta misliÅ”koga sam ja stvarno […]

Maja Stojanac – Putovanja [književna.maÅ”ina]


Kornelija Hilmbauer Ā  iz: Labave poruke Ā  Ā  želim ti sećanje i Ā time meni Ā  ja ā€œprodrmanaā€ razbuđena Ā  sebe kao i tebe zaboravljam Ā  sad možda ti drmaÅ” Ā  znaÅ” li mi Ā  videćeÅ” Ā  samo pusti – – Ā  s Glave padoÅ”e mi Slike Ā  Verovatno slučajno Ā  […]

Kornelija Hilmbauer – Labave poruke [književna.maÅ”ina]


JESEN JE I NEKAD SE UČINI DA ME JE MOGUĆEPOBIJEDITI Ā  Svijet se razbolijeva. Brže. Na pojavu novog soja aktuelnog virusa, cijela jedna zemlja pribavila je sve dostupne metke. Svoje spravice za praćenje ljudi nose rado i svugdje. U dogovorenom dijelu svijeta uspostavljen je beskrajni, ali vrlo konkretan rat: rat […]

Marija Dragnić – Ljetnja uspavanka [književna.maÅ”ina]



Danilo Lučić Ā  Disciplina Å”aržera za simbole Ā  tvoja ljubav su mi rakovi i Å”koljke moja sećanja su sečiva Ā  učinićemo se nekome lavirintom: u tebi je jedan ja kojeg mrzim, mada ti si onaj koji iz mene mrzi mene u tebi Ā  doba je godine kada iskri u vazduhu […]

Danilo Lučić – Disciplina Å”aržera za simbole [književna.maÅ”ina]


Marko Jovetić Somborske kiÅ”e U Somboru sam voleo neku Svetlanujednog leta.Jao kad bi znao kako se spavane bi me glavane bi me glavaovako mučila.Govorila mi jepopij kafetinnisi balavacistuÅ”iraj seuradi neÅ”tohoćeÅ” li da te izmasiram?A ja sam sluÅ”ao njene rečigledao njene rukei plakao.Avgust je, taj večni avgusti ove godineni daÅ”ka vetrani […]

Marko Jovetić – Somborske kiÅ”e [književna.maÅ”ina]


Maja Solar Ā  * želim te toliko te želim želim te i mrtvog i živog samo ne želim da te boli da me boli krv, može rožnjače, također Ā  uzbuđuje me brutalna nježnost ubraÅ”njavljene ruke baÅ” niÅ”ta na Å”ta se ložio Jukio MiÅ”ima (osim možda onaj dio kada je tijelo […]

Maja Solar – to besno, to voljeno [književna.maÅ”ina]



1
Ben Klark Ā  Passar el missatge[i] Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā  U sećanju na Pabla Aranda JoÅ” uvek čuvam tvoje poruke na mobilnom. Ponekad ih iznova čitkam u časovima iŔčekivanja, tokom nepojamnog vremena pred Å”alterima PoÅ”te ili u ribarnici, tamo gde je isto red pa svi pitaju, nakon Å”to uglas razmene podrav, jesam li […]

Ben Klark – Kada stigne pesma [književna.maÅ”ina]


Snežana Nikolić – Vežbe disanja Ameli Notomb – TrogodiÅ”nja Ameli Notomb odlazi do bazena sa Å”aranimau kućnom dvoriÅ”tu. TrogodiÅ”nja Ameli Notomb prvi put ugleda njihovaodvratna usta, neÅ”to odvratno uopÅ”te. TrogodiÅ”nja Ameli Notomb odlučuje da se udavi u toj odvratnosti. – Forma pesme. Forma tumačenja, bilo koja forma, zastraÅ”ujuća je poput […]

Snežana Nikolić – Vežbe disanja Ameli Notomb [književna.maÅ”ina]


Bojan Todorović – NaÅ”a ljubav Ā – i kad padne noć opet neki vrttvoja glava je bundeva sa dva plava pramena grickamo njeno seme, radujemo se haludžama – bacila si mi konopac, uz koji se penjem dok ga ne uvijem oko vrata –postoje ukusi i mirisi za koje nisam znao biljke […]

Bojan Todorović – Izbegavanje vojnog roka [književna.maÅ”ina]



1
MaÅ”a Seničić – neophodno polje: adresa Ā  mesto porekla silom otima ulogu uporiÅ”ta: sva dokumenta znaju gde sam rođena i gde sam upisala prvi razred. svaka institucija traži da se usidrim i po tom mi osnovu oporezuje dan duž – struka pod kojim titraju neujednačeni, usitnjeni obroci; gravitacija ih bezvoljno […]

MaÅ”a Seničić – neophodno polje: adresa [književna.maÅ”ina]


Lepota i varijacije Ā  1. Kako je biti toliko lep? SpuÅ”tam svoje dlanove u tebe i nalazim ā€“ Å”ta? – Lepota, primenjena na pticu, ne prelazi u moje ruke. Ali svaku noć, tvoje ruke – dodiruju moje ožiljke i podižu moje iskrivljene udove kako bi ih dodirnule tvoje usne. Te […]

Lepota i Varijacije – Keni Fris


Ā  Ja nisam jedna od Ā  Ja nisam jedna od fizički onemogućavanih ā€“ Ā  Ja sam čarapa u oku sa čvornovatom pesnicom Ja sam francuski poljubac sa rascepljenim jezikom Ja sam ortopedske cipele priÅ”ivene na poslednji od tvojih strahova – Ja nisam jedna od različito sposobnih ā€“ – Ja sam […]

Ja nisam jedna od – Å eril Meri Vejd



Invalidnost je neizbežni element ljudskog postojanja i iskustva. Iako je važan aspekt ljudske raznolikosti jednako kao i rasa, etnička pripadnost, pol i seksualnost, invalidnost se retko prepoznaje kao takva. To je čudno, poÅ”to u praksi invalidnost često nadjačava druge manjinske statuse. Odnosno, za ljude koji odstupaju od hegemonog identiteta na […]

Invalidnost, životni narativ i predstavljanje – G. Tomas Kouzer


ā€žOno Å”to radimo, danas će dotaći vaÅ” životā€ (marketing slogan kompanie Junion Karbid) Ā  Moj naslov se odosi na arhitektonski dizajn koji omogućava ljudima pristup njihovom veÅ”tačkom okruženju, bilo da su onemogućavani ili ne. Fraza poprima zlokobinije implikacije u globalizovanom svetu u kome su politike strukturnog prilagođavanja, institucionalizovane tokom svetske […]

Univerzalni dizajn: delovanje invaliditeta u doba globalizacije – Majkl Dejvidson


U danaÅ”njim proučavanjima invalidnosti neme potrebe za koriŔćenjem medicinskih termina koji opisuju simptome i dijagnostičke kategorije. Studije invalidnosti se bave različitim vrstama označitelja i identifikovanjem različitih vrsta sindroma. Ovde nas međutim interesjuju lingvističke konvencije koje strukturiraju značenja dodeljena invalidnosti i obrasci koji su odgovor na invalidnost, a koji proizlaze iz […]

Dodeljivanje novog značenja – Simi Linton



U sobi sa o gledalima koja predstavlja svetsku mitologiju, nema užasnijih, potresnijih pojava od tri Graje, Meduzine sestre ā€“ čija ružnoća pretvara posmatrače u kamen. Imajući samo jedno oko i Å”est praznih očnih duplji tri veÅ”tice se pohlepno otimaju oko njega, kako bi makar na tren videle svet oko sebe. […]

Invaliditet u teoriji: od druŔtvenog konstruktivizma do novog realizma tela ...


Verujemo da su osećanja nepromenjiva, ali svi osećaji, a posebno oni najplemenitiji i najbezinteresniji imaju svoju istoriju. Verujemo u tupu nepromenjivost nagonskog života i zamiÅ”ljamo da i dalje slepo ispoljava svoju silu u sadaÅ”njosti kao Å”to je to činio i u proÅ”losti… Verujemo da se telo, u bilo kojoj situaciji, […]

O upravljanju invaliditetom: Fuko, moć i subjekt oÅ”tećenosti – Å eli ...


Moderna politička teorija tvrdi da se na temeljima jednake moralne vrednosti svih ljudi gradi socijalna inkluzija. Ideal univerzalnog građanstva sa jedne strane – ističe Å”ta je to zajedničko svim ljudima a sa druge zahteva jednak tretman u smislu da su zakoni i pravila neosetljivi za individualne i grupne različitosti. Međutim, […]

Žena sa invaliditetom u filmu (kao metafora upornosti i slabosti) ...



Sažetak Ā  Ovaj članak se bavi personalnom asistencijom ā€“ ključnom praksom za jačanje samostalnosti i druÅ”tvene inkluzije osoba sa invaliditetom. Početna tačka analize jeste pretpostavka da je značaj personalne asistencije daleko veći od garancije socijalne pomoći i da se tiče egzistencijalno-ontoloÅ”kih pitanja. Kako bismo rasvetlili ta pitanja, koristićemo fenomenoloÅ”ki pristup. […]

Personalna asistencija za osobe sa invaliditetom i poimanje ljudskog bića ...


U knjizi DruÅ”tvena kritika u savremenom jugoslovenskom igranom filmu, Milan Ranković već 1970. godine o filmu Veselica (1960) Jožeta Babiča govori kao o ā€œdalekosežno anticipatorskomā€ (Ranković 1970: 38). Ranković vidi Babičevu Veselicu i Uzavreli grad (1961) Veljka Bulajića kao neposrednu preteču cenjenih druÅ”tveno-kritičkih filmova iz 1960-ih koji su govorili o […]

Invalidnost, melodrama i druÅ”tvena kritika: film Veselica Jožeta Babiča – ...


Književnost i nedisciplinovano telo invalidnosti Ovo poglavlje knjige [Narativna proteza] prethodi detaljnim analizama do kojih smo doÅ”li produbljujući naÅ”u teoriju narativne proteze kao zajedničke odlike književnog predstavljanja invaliditeta. Ovde demonstriramo jedan od mogućih pristupa, u okviru studija invalidnosti, ā€žproblemuā€ koji invaliditet i populacije sa invaliditetom predstavljaju svim kulturama. Gotovo svaka […]

Narativna proteza – Dejvid Mičel i Å eron Snajder [esej]



kako plesatisedeći Čarls Olson, ā€žTirski posaoā€œ Ā  Godine 2000. navrÅ”ilo se 10 godina od Zakona o Amerikancima sa invaliditetom [Americans with Disabilities Act, ADA], Å”to je proslavljeno u junu Å”tafetom sportista sa invaliditetom koja je povezala 24 grada. Baklju je na ovaj događaj u Venis bič u Južnoj Kaliforniji donela […]

Odsutni Leri: poetika invaliditeta Lerija Ajgnera – Majkl Dejvidson [esej]


Uvod U mnogim zemljama sveta, onemogućavane osobe [disabled people] i njihovi saveznici organizovali su se tokom poslednje tri decenije kako bi se borili protiv njihovog ugnjetavanja i isključivanja. (Driedger, 1989; Campbell and Oliver, 1996; Charlton, 1998). Ključ ove borbe bilo je preispitivanje previÅ”e medicinskog i individualističkog prikaza invalidnosti. Iako su […]

Socijalni model invalidnosti – Tom Å ekspir [esej]




Temat ā€žStudije invalidnostiā€œ priređujem na poziv redakcije časopisa za književnost, filozofiju i druÅ”tvenu teoriju Rizom. Pred čitaocima Rizoma je skup tekstova, eseja, radova, poezije, proze domaćih i stranih autorki i autora, koji iz različitih uglova govore o invalidnosti. Razlog zbog koga sam se prihvatio tako uzbudljivog i izazovnog poduhvata, jeste […]

Studije invalidnosti – SiniÅ”a Tucić [rizom 02]


1 Ā  sipina kost jenajbolje vreme za pisanje pesmena primerili umesto togavidi se bezoblično polje močvara ili prosto blato kome veče preti doći će doći ćeali pisanje mu odgovara sve Å”to sam sakupilo sakupilo sam i ne može se raznetio malo slovo uvereno u svoje prečice do trajanjavidim oči kako […]

Kao pokidano liŔće – Stevan Bradić [poezija]


NeÅ”to izlazi napolje; mogu osetiti kako me mimoilazi poput hladnog vetra. U daljini, čujem zbunjujuće zvuke ā€“ nalik na razgovor ljudi na stranim jezicima, snažno obruÅ”avanje vode i zavijanje vukova.[1] Gospodar je govorio. JoÅ” uvek je govorio. JoÅ” uvek nije udario stopalom o tlo, čime je zaustavljao svaki govor, snagom […]

Drakulina zaostavÅ”tina – Fridrih Kitler [esej]



Političke partije, grupe, sindikati i frakcije, koji su polagali pravo predstavljanje radnika i naroda dugo su formalno bili verni Pariskoj komuni. U ovome su se slagali sa Marksovom zaključnom napomenom iznesenoj u njegovoj divljenja dostnojnoj knjizi Građanski rat u Francuskoj: ā€žPariski radnici sa svojom Komunom, biće večno slavljeni kao nosioci […]

Pariska komuna: politička deklaracija o politici – Alen Badiju [esej]


NovogodiÅ”nja –Ovdje Nova godina počinje u novembru a zavrÅ”ava u februaru kao da ljudi nemaju pametnija posla za preostale dane NeÅ”to je prokleto teÅ”ko u kvaru u vazduhu dim od petardi dječurlije Tako bih voljela da sam mehaničar da popravim auspuh NeÅ”to je prokleto teÅ”ko zaglavljeno sprečava protok kroz vazduh […]

Triangl – Katarina Sarić [poezija]


Kovač – Dvorac Tiljerije, oko 10. avgusta 1792. – Strahovit od snage i od pijanstva svog,S rukom na držalju čekića ogromnog,Obuzet smejanjem gromkijim od fanfara,Pogledom satirući debelog vladara,Kovač je Luju kralju zborio u danKad se narod sjatio, bunom zanjihan,U dvor, da bi dronjke vukā€™o međā€™ pozlatama.Pupavi kralj stajaÅ”e, bled kā€™o […]

Kovač – Artur Rembo [poezija]




Stablo golo do pojasa – Ispred mene ispisuje se Å”uma. Stablo se mrda, golo do pojasa, neprirodna poza sasvim je opravdana. Vegetacija je samo mali isečak, čelo sa petokrakom se gorljivo probija, za puÅ”ku prilepljena ramena, nameÅ”teni kadar leđa prenosi se i multiplicira. Å uma se gusto izdiže u tela koja […]

Ja sam tvoj propagandni film – Ivana Maksić [poezija]


Sve o naÅ”im podacima Nije li opsceno gledati boga kako Å”iri veÅ”? Gdje je druga čarapa istorije? Bubanj maÅ”ine proguta i viÅ”e od toga. Slovo srama. Riječ seks uvijek privuče pažnju, čak i ako stoji kraj riječi Å”ifonjer. Kad pretražujemo sebe tražimo pomilovanje. Anksioznost nam je naklonjena. Frojd je možda […]

Sve o naÅ”im podacima – Barbara Delać [poezija]



OpÅ”te mesto – trebalo je sažeti jedan utorak kad je čitav maj proÅ”ao u kiÅ”i trebalo je istočiti taj gnoj svakodnevnog batrganja i neprolaznog bestežinskog stanja pronađen je članak u crnoj hronici jednog dnevnog lista na ćirilici: piscu dijagnostifikivana fobija od pisanja nema viÅ”e tih disbalansa sredine devetnaestog veka junak […]

OpÅ”te mesto – Stefan Basarić [poezija]



3
Rizom je konačno zadobio svoju Å”tampanu varijantu! Časopis koji je pred vama rezultat je dugogodiÅ”njeg rada grupe ljudi koji su smatrali da je važno da se otvori prostor na kome bi, bez posredovanja ma koje dosadaÅ”nje uredničke volje, bilo moguće podeliti ideje o književnosti, filozofiji i druÅ”tvu. Cela priča je […]

Prvi broj, konačno! – Stevan Bradić



Smatrana jednom od najznačajnijih savremenih američkih pesnikinja, Luiz Glik se identifikovala sa mnoÅ”tvom retoričkih stilova, različitih od tradicionalne lirske poezije, po čemu je i danas ostala prepoznatljiva. Njene pojedinačne pesme najbolje je čitati u kontekstu konkretnih zbirki, budući da su izgovorene od strane različitih lirskih figura koje su u otvorenoj, […]

StvaralaÅ”tvo Luiz Glik – Danijel Moris [esej]


Stevan Bradić interviews members of the Autonomous Tenants Union – During my stay in Chicago in 2019 I met with the members of the Autonomous Tenants Union, an organization from Albany Park, that fights for tenantsā€™ rights through direct action, founded on the idea that housing is a human right. […]

The Use of Collective Power: Pre-pandemic Interview With the Members ...


Tokom mog proÅ”logodiÅ”njeg [2019] boravka u Čikagu sreo sam se sa članovima Autonomnog sindikata stanara (Autonomous Tenants Union, ATU), organizacije iz Olbani parka, u Čikagu, koja se bori za prava stanara kroz direktnu akciju. Osnovana je sa idejom da je pravo na stanovanje osnovno ljudsko pravo. Razgovarao sam sa Džejkom […]

Upotreba kolektivne moći: pretpandemijski intervju sa članovima Autonomnog sindikata stanara ...



1. Talasi nasrću na kopno u Å”irokim nanosima vetrova. Tako nastaju nabori peska: u nepravilnoj stopi linije koja se nigde ne zavrÅ”ava. Ako dovoljno dugo sluÅ”aÅ” huk mora Å”to podučava sintaksu, poželećeÅ” da viÅ”e nikada ne progovoriÅ” ovim jezikom koji se ni u Å”ta ne uliva. – 2. Talasi u […]

Dekapodi mora – Branislav Živanović [poezija]



Razgovor sa SiniÅ”om Tucićem vodio Roland Orčik. Intervju je na mađarskom dostupan na književnom portalu “1749”. Ā  Roland Orčik: Pesnički koreni su ti u bivÅ”oj Jugoslaviji. U svojim delima često reflektujeÅ” na promenjeni prostor, na danaÅ”nje simulakrume država bivÅ”e republike. Kako vidiÅ” postjugoslovensku pesničku scenu u Srbiji i u prostoru? […]

Suočavam se sa nasiljem – razgovor sa SiniÅ”om Tucićem



1
Dimnjak u proÅ”losti, u daljini Iz autobusa, video sam znak pored puta slovima je pisalo, strelica je pokazivala. Pored puta stajala je napuÅ”tena fabrika zarasla u travu. Iza zaključane kapije sa one strane ograde nekada su maÅ”tana tela. Dimnjak se puÅ”io u proÅ”losti, u daljini. Sedeo sam u autobusu i […]

Dimnjak u proÅ”losti, u daljini – SiniÅ”a Tucić [poezija]


Od poznih 80-tih nadalje, romanopisci, umetnici, kritičari i istoričari umetnosti su predviđali smrt postmodernizma. Linda Hačeon je objavila, u drugom izdanju Politike postmodernizma (2002), “gotovo je”. Za savremeni period se ā€“ počevÅ”i od pada Berlinskog zida 1989. pa kroz devedesete i kasnije ā€“ često tvrdi da se odlikuje jedinstvenim intenzitetom […]

Postmodernizam je mrtav. Å ta je sledeće? – Alison Gibons [esej]


Razgovor sa Džulijanom Stalabrasom vodio Ričard MarÅ”al. DžS: Predajem na Kurtold institutu za umetnost. Predajem modernu i savremenu umetnost. Polje proučavanja mi je fotografija i dosta se bavim savremenom umetnoŔću kao i masovnom kulturom. RM: Može se reći da si kontroverzna figura. Ne sviđa ti se YBA (Young British Art). […]

Umetnik kao marksista: razgovor sa Džulijanom Stalabrasom



Neki već sada spominju odrednicu nakon Covid-19 virusa. ZaÅ”to da ne? Međutim, za većinu nas, naročito u delovima sveta gde su zdravstveni sistemi uniÅ”teni viÅ”egodiÅ”njim organizovanim zapuÅ”tanjem, najgore tek treba da dođe. U odsustvu dovoljnog broja bolničkih kreveta, respiratora, masovnog testiranja, maski, dezinfekcionih sredstava na bazi alkohola i ostalih reÅ”enja […]

AÅ”il Mbembe – Univerzalno pravo na disanje [esej]


Eurigrantkinja – predigra (Ovidijevih Metamorfoza, XI) Nedaleko od obale Lezbosa, u krugu u kom isplovljavaju noćni ribarski brodovi, postoji mehuriÅ”te. Mehuri se, bez stanke, propinju ka istoj tački na povrÅ”ini i tamo se, prosto, rasprÅ”e. To je za ribare iz Mitilene njihovo malo podvodno svetiliÅ”te. Po povratku sa noćnog ribarenja, […]

Eurigrantkinja – Aleksa Nikolić [proza]


Traklova poezija do sada nam je skrenula pažnju na varljive mehanizme reprezentacije koji su polazili od pesniÅ”tva, a ticali su se samog načina na koji oblikujemo zajednicu, ali stanoviÅ”te njegovog subjekta ne predstavlja se kao apsolutno, njegovi uvidi ne dolaze sa neke povlaŔćene pozicije koja ima nepogreÅ”ivi uvid u celinu; […]

Figura sestre u Traklovom pesniÅ”tvu ā€“ Stevan Bradić [esej]




Istorija je prepuna ljudi koji jednostavno nisu. Oni su rekli ā€œne, hvala,ā€ okrenuli se i pobegli u pustinju, živeli u buradima, spalili sopstvene kuće, ubili svoje silovatelje, odgurnuli večeru od sebe, meditirali prema svetlosti. Čak su i bebe sposobne odbiti, a takođe i starci. Životinje odbijaju: u zooloÅ”kim vrtovima dok […]

Ne – En Bojer


Neka blistava nevolja (Za Beti Å abaz) – Čak ni sutraÅ”nje jutro nas ne može spasiti ā€“ ——–Čak ni ovaj veličanstveni američki prostor, Zvezdan i beo poput palate ne može me spasiti – ——–Ili kuća u plamenu motori reže Žure da polivaju zavese vijore na prozorima ——–Poput kose crna žena je […]

Američki soneti – Terens Hejs [američka poezija]



U junu 2019. godine Balaž Mohači (1990) bio je gostujući umetnik u Novom Sadu, u sklopu rezidencijalnog programa književne razmene između Novog Sada i Pečuja, ustanovljenog pod okriljem Fondacije ā€˜ā€™Novi Sad 2012ā€™ā€™ i Evropske prestonice kulture. Balaž je pesnik, književni kritičar, prevodilac i urednik književnih časopisa Jelenkor i Versum, i […]

Ne želim da biram lake zadatke – intervju sa Balažem ...


Eksperiment sa pihtijama – Ovde započinje. Ovde je beskrajno. Uglavnomsirotinja. Pomalo paralelno sa tračnicama. Gnojivo, vlasniÅ”tvo, bes. Ovde je sveže.Lavirint. Upravo ovde započinje. Lak,kako je rečeno. Ili belance. Tikve, čikusi, razumevanjezrelosti. Å ta je sveže, Å”ta nije, pod jednakim neodgovornim pokroviteljstvom. Priča se da luksuz koračaponekad, u podne. UmekÅ”aj svetlost Å”to […]

Rapsodija – Aditi Maćado [američka poezija]


1
malo si srećniji od mene neki od mojih najsrećniji trenutaka u životu dese se kada sam na AOL instant mesindžeruako me večeras malo udari kamion to je u reduželim da prospem sok od narandže po svom licu ta noć sa zelenim nebompesme koje izgledaju čudno prolećni raspuststvari koje sam želeo […]

malo si srećniji od mene – Tao Lin [američka poezija]



3
Romansa srećnih radnika – Započećemo na početku sa Vudijem i njegovim ideoloÅ”kim poljupcem. Ne mogu da odložim Sibirali ne mogu ni da se viÅ”e hvatam za njega. Njegove usne bile su proleterska meditacijao maju, borba između patogena, jednostavno oni uobičajeni strahovi mladenaca, reformista ili revolucionara. SpaÅ”ena od davljenja, zajahala sam […]

Romansa srećnih radnika – En Bojer [američka poezija]



Litanija u kojoj su određene stvari precrtane – Svako jutro javor odlazi. ———————–Svako jutro joÅ” jedno poglavlje u kome se junak prebacuje ——-sa jedne noge na drugu. Svako jutro iste velike i male reči koje iskazuju naÅ”u želju, koje kažu ———————————–BićeÅ” uvek sam, a onda ćeÅ” umreti. Tako da sam […]

Litanija u kojoj su određene stvari precrtane – Ričard Siken ...



3
Kako pobediti kao devojka Ā  NajviÅ”e volim kobile,kako sve Å”to čine deluje lako,na primer: trčanje 40 milja na satje zabavno poput dremke, ili trave. Volim njihov ženstveni konjski hod,kada pobede. UÅ”i visoko, devojke, uÅ”i visoko!Ali viÅ”e od svega, budimo iskreni, volimÅ”to su dame. Kao da je ova velika opasna životinja […]

Ajkule u rekama – Ada Limon [američka poezija]


Pesma o prirodi Ā  Zvezde umiru kao, neprestano i daleko, kao, ono Å”to vidiÅ” samo je posmrtno zvonosvetlosti, zar ne? Svetlosne godine. Ali takođe blizu, kao okean zvezda na obali Pacifika. Njihove maleruke grebu i čvore i odguruju unutraÅ”njost se prosipa u okean. Masivne smrti. Kada pokuÅ”am da spavammislim na […]

Pesma o prirodi – Tomi Piko [američka poezija]


1
PotroÅ”nja vlade Vlada je potroÅ”ila PatriÅ”u na mene, “užasno rasipno”, lamentirala je, “kada smo moglitroÅ”iti na joÅ” jednog Niksona” vlada je potroÅ”ila svu svoju lepotuna visoki lagani skok sa saobraćajnog znaka za irvase – jedva da je ostalo lepote za bilo Å”ta drugo u Americi,i gledajući nakolo vlada je rekla,            […]

Hipno-domina priča, i priča, i priča – PatriÅ”a Lokvud [američka ...




1. Kritičari i istoričari umetnosti su često razmatrali evoluciju umetničkih dela nakon Drugog svetskog rata paralelno sa determiniÅ”ućim promenama u razvoju kapitalizma. Spektakl, ā€žkulturna industrijaā€œ, ili posledica po umetnost onoga Å”to bi marksisti nazvali stvarnom supsumacijom rada pod kapital, preklapaju se sa heuristikom upotrebljenom kako bi se razumeli estetski efekti […]

Umetnost i fetiŔ slobode: zapažanja o umetnosti i državi nakon ...


Odnos između umetnosti i vrednosti je Bermudski trougao savremene teorije umetnosti. Moje napomene predstavljaju nekoliko zapažanja o ovom odnosu, kako bi se raŔčistio prostor za debatu. Postoji nagon među mnogim kritičarima, istoričarima umetnosti, i njima bliskim autorima, da status umetničkog dela svedu na status robe. Drugim rečima, osnovni manevar određenih […]

O umetnosti i vrednosti: razjaÅ”njenje – Danijel Spolding





ČardaÅ” Ladik Katalin Srča si u modrilo vena zasuta kao sačma vjetrova u mrtvim geranijumima. U vrata zakračunjena, rezopodbočena. Svebolu si samotnosti pepelna Gernika. Neurasteničje. Plotun planktona pred sjenom kitoubice. Karner Kvarnera Å”to dahću na izgrijevu sunčanog zenita. Å amar snenim vodojažama. Tijelo raspeto kad biva hram, brdu nagog bluda. Riđovkica […]

Pluralia Tantrum – Radomir Mitrić [poezija/nesaglasnost]




Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā  Dalju konceptualizaciju[1] čulnosti i njene veze sa umetnoŔću i stvarnoŔću možemo pronaći kod nemačkog pesnika Fridriha od Hardenberga, poznatijeg pod pseudonimom Novalis. Ovaj pesnik i mislilac intenzivno je proučavao Kantovu i Fihteovu filozofiju i savremenici su ga videli kao čoveka ā€žkoji je mogao i koji je trebalo da postane […]

Novalis: poiesis aisthesisa / istoričnost čulnosti ā€“ Stevan Bradić




I Istorija, kada jeste ono Å”to bi trebalo da bude, predstavlja razvijanje filmova. Ona se ne iscrpljuje tačnim datumima i moralnim pejzažima koji se kroz nju odslikavaju, nego se predstavlja serijom estetskih slika, gde svaka, zatvorena u sebe, konstituÅ”e sliku jednog kretanja. Ranije diskontinuirana glediÅ”ta sada izviru jedna iz drugih, […]

O tački glediÅ”ta u umetnostima – Hose Ortega i Gaset


  Perverzija Ljubitelji čovečanstva lažu sebe i druge. Od Å”ume ne vide drvo. Kritičari poezije čine drugačiju greÅ”ku: Od poetike ne vide pesmu. Ljubav počiva na detalju. Usmerava se na pojedinačno. Začikava nas da se osvrnemo. Razotkriva nas. Između ljubavi i razumevanja Nema znaka jednakosti. Čitati pesmu naglas je poput […]

Ogledalo (poezija) – Bojan Samson





Džudit Batler je bez sumnje ostavila značajan trag u studijama roda. Njen kritički rad u domenu feminističke teorije i psihoanalize, kao i tumačenje radova Deride i Fukoa, uspostavio je kao intelektualnu referentnu tačku na globalnom nivou. Rođena je u Klivlendu, a već duže vreme predaje književnost na Univerzitetu Kalifornija u […]

Misliti u savezniÅ”tvu ā€“ razgovor sa Džudit Batler


Bojan Krivokapić živi u Novom Sadu, ali njegovo uzbuđenje povodom putovanja učinilo je da piÅ”e gde god se nađe. Na sličan način, roman ā€žProleće se na put spremaā€œ (Red box, Beograd, 2017) nastajao je na mnogim mestima, dok su i unutar njega nastajala mnoga mesta. Glavni junak romana je Gregor, […]

Ka pučini, mimo struje – Intervju sa Bojanom Krivokapićem








Alen Badju je nedavno oglasio da će prestati da drži svoj seminar. Takođe je najavio da će uskoro objaviti Imanenciju istina, zavrÅ”avajući trilogiju koja obuhvata Biće i događaj i Logiku svetova. Ovaj energični osamdesetogodiÅ”njak ne prestaje da piÅ”e: nedavno je objavio Je vous sais si nombreuxā€¦, Tradition allemande dans la […]

Moramo ponovo izmisliti politiku: razgovor Alena Badjua i Lorena Žofrana


U tokovima tržiÅ”ta Spektakl je stupanj na kojem roba uspeva da kolonizuje čitav druÅ”tveni život [ā€¦] Od kada je postala roba, kultura teži da postane vodeća roba druÅ”tva spektakla. Gi Debor Ā  Kada je obrazlagao da se umetnost pripovedanja bliži svom kraju, nemački mislilac Valter Benjamin je istakao da je […]

Knjižarenje: Mesto književnosti (II) – Branislav Živanović



Prikaz: Petar Matović Iz srećne republike, Kulturni centar Novog Sada 2017.   Simulakrum i mesto poezije  ÄŒitajući novu zbirku pesama Petra Matovića Iz srećne republike imao sam prilike da vidim jedan jedinstven poetički senzibilitet. Pored toga Å”to ona proizilazi iz prethodnih Matovićevih zbirki, neodoljivo podseća na Bodrijarovu Ameriku. Poezija se […]

Virtuelni protok i tiÅ”ina maÅ”ina – Nikola Oravec


Kapitalistička proizvodnja neprijateljski je raspoložena prema određenim aspektima intelektualne proizvodnje, kao Å”to su umetnost i poezija. Karl Marks   U sistemu robe Često smo u prilici da čujemo kako je naÅ” svet beskrajni i mnogoliki svet robe. Svakog dana suočavamo se sa žurbom uslovljenom protokom kapitala i željom da se […]

Knjižarenje: Mesto književnosti (I) – Branislav Živanović


Poznajemo li moralni učinak hrane? Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā  Postoji li neka filozofija ishrane? Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā  Ā Niče, Vesela nauka Ā Å ta je to genealogija? Ā ÄŒesto smo u prilikama da se bavimo poreklom. Poreklo organizama i vrsta, poreklo druÅ”tva i institucija. Na koju god stranu da odemo anticipiramo jedan izvor iz kojeg se razvijaju potonje generacije, […]

Gastrozofija: Genealogija delikatesa – Nikola Oravec




  Izabella Goldstein je spinto-sopran pevačica i iskusna horska dirigentkinja. Trenutno sa porodicom živi u Mančesteru, gde zavrÅ”ava doktorat o pesmama jevrejskog podzemlja u VarÅ”avi pre drugog svetskog rata. U Novi Sad je prvi put doÅ”la pre nekoliko godina, dok je njen suprug Piotr ovde radio istraživanje vezano za druÅ”tvena […]

Drugačije jevrejske pesme: intervju sa pevačicom Izabellom Goldstein




Od 11. do 13. maja 2017. godine u Somboru održao se drugi Somborski književni festival, podržan od strane gradske biblioteke ā€žKarlo Bijelickiā€œ i SkupÅ”tine opÅ”tine Sombor. Namera organizatora Festivala je promovisanje savremene srpske književnosti i afirmacija mlađeg književnog stvaralaÅ”tva, pokrenuta idejom o Konkursu za drugu knjigu autora do 35 godina, […]

ZavrŔen je 2. Somborski književni festival


Definicije ā€žÅ ta je avangarda?ā€œ ovo pitanje prevashodno razumem kao provokaciju. Sama provokacija ne mora biti loÅ”a strategija jer ona ponekad može da proizvede neočekivanu jasnoću, ukoliko primora sagovornika da pokaže svoje karte. Ovo se, međutim, retko deÅ”ava, za Å”ta postoje dobri razlozi. Lakan se otvoreno protivio govoru ā€œle vrai du […]

Avangarda i neoavangarda: pokuÅ”aj odgovora na određene kritike povodom “Teorije ...


1
SiniÅ”a Tucić: Pobacani pasvordi / Abandoned Passwords [prevod sa srpskog na engleski, Nina Živančević], Zavod za kulturu Vojvodine, Novi Sad, 2015 Pobacani pasvordi / Abandoned Passwords predstavljaju bilingvalno, srpsko-englesko, izdanje izbora iz pesničkog stvaralaÅ”tva SiniÅ”e Tucića (1978). Za potrebe ovog izdanja, prevod pesama sa srpskog na engleski jezik uradila je […]

POETA ANTE PORTAS – prikaz knjige “Pobacani pasvordi” SiniÅ”e Tucića



U utorak 30. maja, u 20h, u kafe galeriji Izba održaće se nova u nizu Nesaglasnosti.Učestvovaće pesnici SiniÅ”a Tucić i Marjan Čakarević, dok će moderator biti Stevan bradić. SiniÅ”a Tucić rođen je 1978. godine u Novom Sadu. Pesnik, esejista i multimedijalni umetnik. Objavio je tri zbirke poezije: Betonska koma (1996), […]

Najava: Nesaglasnost 15



Kad govorimo o čitanju, istovremeno govorimo o jednoj neodvojivoj dimenziji koju ono povlači sa sobom, ali se često zanemaruje ā€“ dimenziji vremena. Kada književnosti uvek je pitanje kada pisanja i kada čitanja. Čitanje, kao i svaka druga ljudska delatnost, stvar je prioriteta. Neretko naÅ”a reÅ”enost da čitamo stoji u koliziji […]

Knjižarenje: O čemu govorimo kad govorimo o čitanju – Branislav ...







(posvećeno leskovačkim borcima) U fabričkim zidinama mladost vam je saranjena A metalnim čudoviÅ”tem vaÅ”a snaga iscrpljena. Od napora i bolova, od gladi ste malaksali. Nebrojane, teÅ”ke žrtve kapitalu vi ste dali. Å ta je sreća, ljubav, nada, Å”ta mladosti rosno cveće, I veseli cvrkut ptica, Å”ta lepota i proleće. Braćo, sestre […]

Lanci su pali … Roblje se budi ā€“ Ljubica IvoÅ”ević ...





Gastrozofija ā€“ do sada slabo definisana i retko proučavana disciplina filozofije. Potiče od grčkih reči gaster i sofia ā€“ ili mudrost stomaka, ukusa, mudrost ili misao o konzumiranja hrane. Vrlo malo se o njoj govori, iako mnogi grčki lekari, filozofi, srednjovekovni mislioci, humanisti stari i novi govore o odnosu ishrane […]

Å ta je to gastrozofija – Nikola Oravec


  Rizom: Na otvaranju 54. Goranovog proljeća je bilo reči i o platformi Versopolis, koja podrazumeva niz izdanja pesničkih knjiga. Da li možeÅ” da nam pojasniÅ” kako ova platforma funkcioniÅ”e, kako se odigrava saradnja u njenim okvirima i kakva je vaÅ”a uloga u Versopolisu? Marko Pogačar: Versopolis je evropska platforma […]

Razgovor sa Markom Pogačarem (II): Versopolis,forma, sadržina, kritika




ā€žZatava kreće u gnusan predeo, i naÅ” žargon guÅ”i doboÅ”e. U srediÅ”tima mi ćemo hraniti najbezočniju prostituciju. Istrebićemo logične pobune. U zemlje zabiberene i raskvaÅ”ene! ā€“ u službi najčudoviÅ”nijeg industrijskog i vojnog iskoriŔćavanja. Do viđenja ovde, bilo gde. Regruti dobre volje, mi ćemo imati zversku filozofiju; za nauku neznalice, za […]

Demokratija ā€“ Artur Rembo [protesti/poezija]










Tebi, izviždanoj, praćenoj kikotom topova, tebi, koju rani bajoneta ogovaranje zlo, ushićeno uznosim nad lebdećim psovkama ode svečano ā€žO!ā€œ O, zverinja! O, detinjska! O, petparačka! O, velika! Kakva ti imena joÅ” nisu doneli? I koji ćeÅ” joÅ” lik uzeti, dvolika? Oblik građevine skladne ilā€™ ruÅ”evina gomile? MaÅ”inovođi, Å to je obasut […]

Oda revoluciji – Vladimir Majakovski [protesti/poeziija]








  Za francuskog filozofa Žaka Ransijera, francuski predsednički izbori nisu iznenađenje. On smatra da francuski sistem koji svu moć predaje profesionalnim političarima sam prizvodi kandidate koji neprestano tvrde da sa njima ā€žsve počinje ispočetkaā€œ. Erik EÅ”iman je razgovarao sa njim 15. marta 2017. za časopis Lā€™Obs. Od odluke Fransoa Olanda […]

Predstavnički sistem protiv demokratije: Žak Ransijer o francuskim predsedničkim izborima



Trudom kojim je skovao stihove on vlada scenom; Ali kada su prazni, ne poÅ”tedite gaĀ  muke: Kunite ga joÅ” viÅ”e; ne sažaljevajte ga Zbog tuposti zrelih promiÅ”ljanja. Vilijam Kongrejv, Prolog Svetskom putu[1]     Tvrdnja o autorovoj ā€œnameriā€ prema stanoviÅ”tu kritičara dovedena je u pitanje u novijim debatama, pre svega […]

Intencionalna pogreÅ”ka – V. K. Vimzat i M. C. ...



Retki su romani poput Robinsona Krusoa ā€“ ili da iskoristim njegov originalni naslov iz 1719. godine, Život i neobično iznenađujuće avanture Robinsona Krusoa ā€“ koji imaju tako čvrste razloge da zadobiju status klasika. U Britanskom bibiliotečkom katalogu on broji preko 700 izdanja (Å”to je samo mali deo njihovog ukupnog broja), […]

Robinson Kruso između religije i politike – Tomas Kejmer